Sve one raznovrsne i slobodne, izvannastavne i izvanškoslek aktivnosti kojima se dopunjuje i podiže kvaliteta odgojnog rada;
Izvannastavni sadržaji nude učenicima mogućnost
za aktiviranje stvaralačke snage za čije zadovoljavanje
i izražvanje nisu umali prilike u drugim segmentima
života.
Pored obveznog dijela školskog programa, koji je strogo definiran, izvannastavne aktivnosti su više prilagođene potrebama i željama učenika te pružaju veći prostor za individualni rad.
Izvannastavne aktivnosti pridonose aktualizaciji učenikova znanja, a time se podiže odgojna uloga škole i povezuju se škola i društveni život.
Sudjelovanje u izvannastavnim aktivnostima na spoznajno-vrijednosnom planu utječe se na razvoj osobe, potiče unutarnja motivacija, omogućava sloboda izbora, kreativno iskazivanje, samopoštovanje, samodisciplina i samouvjerenost, povjerenje, odgovornost i komunikacija.
Školski kurikulum, kao dokument, ima prije svega i razvojnu ulogu. Ona se očituje u potrebi škola da bolje odgovaraju na obrazovne potrebe i interese svojih učenika i okoline, usmjerene na razvoj kompetencija kroz promjene metoda i oblika rada (istraživačka nastava, iskustvena nastava, projektna nastava, multimedijska nastava, individualizirani pristup učeniku, interdisciplinarni pristup, tj. povezivanje programskih sadržaja prema načelima međupredmetne povezanosti, problemsko učenje, učenje u parovima, učenje u skupinama i slično). Njime se utvrđuje dugoročni i kratkoročni plan i program rada škole kroz izbornu nastavu, izvannastavne i izvanškolske aktivnosti, te druge odgojno – obrazovne programe i projekte.
Izražava profil škole, karakterističan je i specifičan za školu za koju je izrađen. Stoga se školski kurikulumi škola međusobno razlikuju.
Razvoj školskog kurikuluma bi trebao biti zajednički proces (timski rad) u kojem sudjeluju svi zaposleni u školi, ali događa se u nekim školama da stručni suradnici (uglavnom pedagog) preuzmu cjelokupnu brigu o školskom kurikulumu.
Školski kurikulum donosi se na temelju nacionalnog kurikuluma i nastavnog plana i programa, a donosi ga školski odbor do 7. listopada tekuće školske godine na prijedlog nastavničkog vijeća, a škola ga dostavlja Ministarstvu do 15. listopada tekuće godine te objavljuje na mrežnim stranicama škole.
U Tehničkoj školi i prirodoslovnoj gimnaziji Ruđera Boškovića u Osijeku školski kurikulum koordinira pedagoginja sa predsjednicima školskih stručnih vijeća u koja su uključeni svi nastavnici. Učenici nisu izravno uključeni, no prikupljanjem podatka, analizom, opažanjem, razgovorima dolazimo do podataka o interesima učenika. Istaknuli bismo jednu inicijativu Vijeća učenika koja obuhvaća postavljanje kutije želja u kojoj učenici mogu „ubacivati“ pisane osvrte na probleme koje žele riješiti, pohvale, potrebe za edukacijom, problemske situacije ili nešto drugo. Jednom u polugodištu se prijedlozi čitaju na sastanku Vijeća učenika na kojemu je Ravnateljica, voditeljica smjene i pedagoginja i pristupa se naleženju rješanja ukoliko se procjeni da postoje odgovarajući resursi.
Osim toga, učenici imaju svog predstavnika u Povjerenstvu za samovrednovanje kojem je omogućeno da aktivno i ravnopravno sudjeluje u kreiranju Razvojnog plana škole.
Provodeći ovogodišnju anketu u okviru samovrednovanja došli smo do rezultata koji nam govore kako većina učenika smatra da nije uključena u donošenje važnih odluka u vezi Škole. To možemo unaprijediti radom na većoj informiranosti učenika pa osim na web stranicu škole objavljujemo svoje rezultate na društvenim mrežama (facebook, instagram , blog i sl.)
Učenici kroz Vijeće učenika, kao predstavnici svog razreda i svoje škole također mogu doprinijeti boljoj informiranosti i kreiranju postupaka koji mogu dovesti do veće propraćenosti svih aktivnosti u Školi.
Škola ima obvezu provoditi izvannastavne aktivnosti, čiju organizaciju i provedbu planira Školskim kurikulumom za tekuću školsku godinu.
Naša škola koja ima oko 400 učenika koji pohađaju prirodoslovnu gimnaziju i strukovne programe iz područja, prehrane, grafike, kozmetike, ekologije i kemije te su angažirani kroz izvannastavne aktivnosti u sportu, provođenju EU projekata, ekološkim i volonterskim akcijama te surađuju s udrugama u lokalnoj zajednici i šire kroz edukacije ili fizičkim angažmanom. Osluškujući potrebe učenika svatko od njih se po
svojem opredeljenju može razvijati i dana im je mogućnost kreiranja školskog kurikuluma u stem i društveno-humanističkom području.
Samo zajedničkom sinergijom i dogovorom može se unaprjeđivati rad u Školi, a samim tim i kurikulum koji će biti prepoznat u lokalnoj zajednici.
Gordana Popović, pedagoginja Tehničke škole i prirodoslovne gimnazije Ruđera Boškovića iz
Osijeka
Izvanškolske aktivnosti su aktivnosti učenika izvan škole a organiziraju ih različite ustanove, udruge, privatne tvrtke, klubovi te pojedinci, samostalno ili u suradnji sa školom, radi zadovoljenja pojedinačnih potreba djece i mladeži, a koje se ne mogu ostvariti u redovitoj školi. To su najčešće glazbene i različite umjetničke škole, škole stranih jezika, sportski klubovi, kulturno-umjetnička društva, različita prirodno-znanstvena društva, društveni klubovi, aktivnosti organizacija mladih i za mlade…
Obuhvaćaju odgojno obrazovni rad s učenicima u njihovo slobodno, izvannastavno vrijeme, najčešće u prostorima izvan škole, a osim zabavnih i rekreativnih sadržaja, izvanškolske aktivnosti pružaju mogućnosti dodatnoga stjecanja znanja i vještina. Odgovaraju i na potrebe nadarenih učenika ali i učenika s određenim ograničenjima.
Najbolji prostor i vrijeme za sudjelovanje učenika u dijalogu i raspravi, donošenju odluka vezanih za školski život i skustvo obrazovanja - unutar razreda, jest sat razrednog odjela.
Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama, Sat razrednog odjela je jedan obvezan sat tjedno, koji izvodi razrednik. Razrednik je obvezan pripremiti godišnji izvedbeni plan i program rada razrednika, no ima veliku mogućnost izbora o tome koje će odgojno-socijalizirajuće sadržaje implementirati u taj sat i kakve će metodičke scenarije prakticirati. U praksi je čest slučaj provođenje sata razrednika mimo donesenog plana, pa se zbog različitih razloga, opravdanih i neopravdanih, ovaj sat koristi u druge svrhe (od različitih neformalnih načina provođenja slobodnog vremena do nadoknade drugih nastavnih sati)
Sat razredne zajednice ili sat razrednog odjela je od djetetovog ulaska u obrazovni sustav sastavni dio školske satnice i poveznica između učenika i škole. Osnovna zadaća sata je da učenicima omogući što lakši proces rasta i sazrijevanja. Potrebno je nenametljivo poticati učenikov razvoj, obuhvatiti razred u cjelini, ali i pokloniti pozornost individualnom radu. Sat razrednog odjela uklopljen je u godišnji plan i program rada i ostvaruje se kroz 35 sati na godišnjoj razini, što znači da se ovi sati realiziraju jednom tjedno. I premda predstavljaju važnu okosnicu između pojedinca-učenika i institucije, brojem sati su zapostavljeni.
Sam sadržaj sati nije strogo definiran, postoje teme i sadržaji koji ga oblikuju i čija očekivanja i ishode učenici trebaju ostvariti. Neke od najčešćih tema su: tolerancija, komunikacija, odgovorno ponašanje, suradnički odnosi, prijateljstvo, uloga roditelja u odgoju i odnos prema roditeljima, prepoznavanje i izražavanje osjećaja, kako učiti i planirati vrijeme za učenje, sigurnost na internetu, osobna higijena, odgovorno spolno ponašanje, nasilje u mladenačkim vezama, prevencija ovisnosti i mnoge druge. Ovisno o uzrastu učenika neke teme dođu više do izražaja, neke manje. Zamišljeno je da se sadržaji za nastavne cjeline oblikuju prema potrebama i interesima učenika i u dogovoru s njima, ali često upravo to u samoj praksi izostane. Razrednici predložene teme na školskog razini oblikuju u gotov program, bez interakcije s razredom. I premda je sam program Sata razredne zajednice moguće planirati na osnovi ponuđenih sadržaja, u njemu svakako treba ostaviti prostora i za implementaciju aktualnih tema, kao i međupredmetnih tema. Sat razredne zajednice je vrijeme upoznavanja, druženja, zbližavanja, učenja i razgovora. Sve što se, tijekom jednog tjedna, dogodi u razrednom odjelu treba i mora biti predmet razgovora tijekom Sata razredne zajednice s naglaskom na odgojno djelovanje. Sati koji su kvalitetno osmišljeni potiču razredno zajedništvo i pozitivno djeluju na međusobne vršnjačke odnose te nerijetko budu pokretači raznih humanitarnih akcija i aktivnosti u zajednici. Ključna uloga u ovom dijelu odgojnog rada pripada svakako razredniku. Razrednik, kao voditelj sata i razrednice zajednice, odgovoran je za kvalitetu provođenja i njezinu vidljivost u školskoj zajednici. A uz razrednika, učenici se trebaju aktivno uključiti u oblikovanje i realizaciju programa. Na taj način imaju priliku pridonijeti razrednoj dinamici i dobiti prostor za izražavanje misli, stavova, interesa, vježbanje prezentacijskih i komunikacijskih vještina, razvijanje kritičkog mišljenja i poticanje osobnog razvoja.
Međutim, postoje i oni Sati razredne zajednice koji izgledaju posve drugačije od gore opisanih. Tekući poslovi razrednika koji su nužno vezani za razredni odjel često oduzimaju vrijeme važnim i aktualnim temama. Razgovor o razlozima kašnjenja, nedolascima ili pak odgojno djelovanje na učenikovo ponašanje, (ne)opravdavanje sati i drugi razrednički poslovi ispune Sat razredne zajednice do te mjere da razrednicima često nedostaje vrijeme za planirani sadržaj. Upravo zato smatram da se razrednicima treba povećati broj sati za razredničke poslove, kako bi se Sati razredne zajednice rasteretili i usmjerili k svojoj svrsi.
Iz svega navedenog, možemo zaključiti kako su sati razredne zajednice prepoznati kao važni segmenti odgojnog razvoja naših učenika i nerijetko su izvori kreativnosti i zajedništva. No, ponekad u realizaciji dolazi do programskog odmaka i zadani ciljevi se ne uspiju ostvariti u potpunosti. Istaknuti ishodi za naše učenike se izgube u „džungli“ razredničkih poslova i često učenici do kraja svog srednjoškolskog obrazovanja nemaju priliku upoznati prvobitnu svrhu ovih sati. Što je zapravo velika šteta, jer se samo shvaćanje važnosti Sata razredne zajednice može promijeniti jedino kroz strukturirano i kvalitetno osmišljeni program SRZ koji će se doista i provoditi.
Biljana Nađ, prof.ped.
Škola primijenjene umjetnosti i dizajna Osijek