Tema hrane, načina na koji se ona proizvodi i načina na koji je konzumiramo otvara mnoga pitanja političke, ekonomske, ekološke ili zdravstvene prirode. To je i tema s više dimenzija i temeljno pravo, kao što je obrađeno u SDG 2. Ovo osnovno pravo izravno je povezano s dobrobiti ljudi koju promiče SDG 3, uključujući mentalno zdravlje.
Iako se o mentalnom zdravlju sve više raspravlja i uzima u obzir, problem je još uvijek golem. Isto vrijedi, ako ne i više, za prehranu. Zašto ih promovirati zajedno? Budući da je posljednjih godina odnos između prehrane i mentalnog zdravlja stekao značajan interes, došlo je do znanstvenih istraživanja i poboljšanje ukupne kvalitete naše prehrane i zdravih prehrambenih navika čini razliku kada se smanjuju ili sprječavaju stanja mentalnog zdravlja. Štoviše, promicanje pozitivnog utjecaja hrane na mentalno zdravlje čini se ključnim jer mnogi mladi ljudi imaju loš odnos s hranom, bilo zbog nedostatka informacija i obrazovanja o toj temi ili zbog čimbenika mentalnog zdravlja (a ponekad i oboje).
Mentalno zdravlje uključuje naše emocionalno, psihičko i socijalno blagostanje. Utječe na to kako razmišljamo, osjećamo i djelujemo. Također nam pomaže odrediti kako se nosimo sa stresom, odnosimo se prema drugima i donosimo zdrave odluke. Prevalencija problema mentalnog zdravlja kod dječaka i djevojčica u dobi od 10 do 19 godina u Europi je 16,3%, dok je globalna brojka za istu dobnu skupinu 13,2%. Godine 2022. gotovo 1 od 2 mladih Europljana prijavio je nezadovoljenu potrebu za njegom mentalnog zdravlja, a udio mladih sa simptomima depresije više se nego udvostručio u nekoliko zemalja EU-a tijekom pandemije.
Jedan od glavnih čimbenika koji dovodi do problema s mentalnim zdravljem i loših prehrambenih navika kod mladih je loša slika o tijelu. To je čest i složen problem. Negativna slika o tijelu može započeti u iznenađujuće ranoj dobi, a jedan od glavnih čimbenika može biti društveni pritisak da se prilagodi svojim standardima koji se stalno mijenjaju. Nezadovoljstvo svojim tijelom može dovesti do niza fizički ili emocionalno nezdravih navika. To može uključivati niže samopouzdanje i drastična ograničenja prehrane. U najgorim slučajevima ljudi mogu razviti tjelesnu dismorfiju, poremećaje prehrane, mišićnu dismorfiju itd. Možemo jasno vidjeti negativan utjecaj mentalnog zdravlja na prehranu ljudi, ali s druge strane zdrava prehrana može poboljšati vaše mentalno blagostanje.
Podsjetimo se na nekoliko osnova! Prehrana se definira kao proces osiguravanja ili dobivanja hrane potrebne za zdravlje i rast. Dakle, usko je povezan s hranom i prehranom (shvaćenom kao vrsta hrane koju osoba ili zajednica obično jede). Hrana zadovoljava vitalne, fiziološke potrebe. Kako bi živjeli i razvijali se u svojoj okolini, ljudi se moraju hraniti. Hranom dobivate hranjive tvari koje su neophodne za održavanje vašeg tijela i osiguravaju energiju (proteini, ugljikohidrati, masti, minerali, voda, vitamini). Sve ove hranjive tvari su neophodne, ali unutar svake vrste možete identificirati one "dobre" i "loše" za vaše fizičko i mentalno zdravlje. U ovom trenutku morate biti oprezni, jer su određene hranjive tvari, poput šećera i masti, ponekad potpuno zabranjene u dijetama jer se asimiliraju kao sve loše. Ali nije tako, dobro se hraniti znači jesti raznoliku, uravnoteženu prehranu. Nema zabranjene hrane: treba jesti sve, ali u pravim količinama.
Ne postoji srebrni sastojak ili hrana koja će definitivno riješiti probleme mentalnog zdravlja, ali možete identificirati one « dobre » i « loše » izvore hranjivih tvari kako biste poboljšali svoju prehranu i mentalno blagostanje; budući da nedostatak pravilnog unosa masti može dovesti do depresije (vaš mozak treba « dobre » masti za rad) ili prekomjeran unos « loših» šećera može dovesti do anksioznosti (prekomjerna konzumacija energetskih pića) na primjer.
Ukoliko se suočavate s nekim zdravstvenim tegobama bilo bi dobro posjetiti nutricionistu koji vam možete napraviti plan prehrane prilagođen potrebama vašeg organizima.
Ako se ne možete posavjetovati s nutricionistom, evo nekoliko savjeta (od jednog) koji će vam pomoći da provedete uravnoteženu prehranu:
-Možete se pozvati na prehrambenu piramidu « mediteranske prehrane » da biste znali što je « dobra » ili « loša » hrana
-Organizacija i priprema obroka kako bi se izbjeglo bacanje hrane i smanjili troškovi
-Vrijeme međuobroka je zdrava navika i pomaže vam da dobijete svojih 5 porcija voća i povrća dnevno
-Budite aktivni: 15 minuta šetnje dnevno je dovoljno za početak
-Uživajte u hrani, to je najbolji način da vaš trud bude dugotrajan. Probajte novu hranu ili obroke, ali prvo u malim količinama.
Autor: Aurore Fourcade
Vizual: Laura Gil Perez