Klimatske promjene i energija: borba je u tijeku

Ljeto na sjevernoj hemisferi 2023. bilo je najtoplije ikad zabilježeno što je rezultiralo smrtonosnim toplinskim valovima, požarima i poplavama diljem svijeta. Situacija je vrlo kritična, kao što je naglasio António Guterres, glavni tajnik UN-a, kada je izjavio da je «klimatski slom započeo […] Znanstvenici već dugo upozoravaju što će naša ovisnost o fosilnim gorivima osloboditi. Naša klima implodira brže nego što se s tim možemo nositi, s ekstremnim vremenskim prilikama koje pogađaju svaki kutak planeta. »

Doista, Pariški sporazum iz 2015. postavlja cilj postizanja "neto nulte" emisije do 2050. i ograničavanje porasta temperature na 1,5°C iznad predindustrijskih razina; ipak je kolovoz 2023. bio oko 1,5°C topliji od predindustrijskog prosjeka od 1850. do 1900. Čak i ako će se cilj svjetskih nacija smatrati ispunjenim tek kada se ova temperatura održi mjesecima i godinama koje dolaze, mjere poduzete do danas očito su nedovoljni. U posljednjem izvješću IPCC-a istaknuto je da je još uvijek moguće postići ciljeve povezan s klimatskim promjenama, ali u "prilici koja se brzo zatvara da se osigura životna i održiva budućnost za sve". »


S obzirom na to, energija je ključni problem i rješenje u isto vrijeme. Doista, fosilna goriva daleko najviše pridonose globalnim klimatskim promjenama, čineći više od 75% globalnih emisija stakleničkih plinova i gotovo 90% svih emisija CO2. Stoga je prijelaz s energetskih sustava fosilnih goriva na obnovljive izvore energije u svim zemljama glavno rješenje za postizanje ciljeva Pariškog sporazuma na održiv način. UN definiraju obnovljivu energiju kao "proizvedenu iz prirodnih resursa kojih ima u izobilju i stalno se obnavljaju" i ne emitiraju CO2 i druge stakleničke plinove koji pridonose globalnom zagrijavanju. Stoga uključuje sunčevu energiju, energiju vjetra, geotermalnu energiju, hidroenergiju, energiju oceana i bioenergiju.


Tim više što prijelaz na obnovljivu energiju već otvara radna mjesta, čini električne mreže otpornijima, poboljšava pristup energiji u zemljama u razvoju i pomaže u nižim računima za energiju. Stoga će također pomoći u postizanju 17 ciljeva održivog razvoja.

Naravno, oko obnovljivih izvora energije vode se mnoge rasprave, a jedna od njih je i o tome što bi ona trebala obuhvaćati. Doista, obično ne uključuje resurse s niskom ili nultom emisijom kao što je nuklearna energija. Zbog toga je došlo do velike kontroverze kada je EU 2022. odobrio klasifikaciju nuklearne energije kao "zelene energije". Kritičari su rekli da ova odluka ugrožava cilj klimatske neutralnosti i osudili operaciju "zelenog pranja". Što je i razumljivo jer je do sada oznaka «zeleno» bila rezervirana za obnovljive izvore energije, a nuklearna energija nije. Smatra se dekarboniziranim oblikom energije (ne emitira CO2), ali je neobnovljiv jer koristi uran, iscrpivi resurs. Osim toga, nuklearna energija nije oslobođena emisija, budući da nuklearni otpad koji nastaje nakon izgaranja predstavlja velike ekološke probleme.


S druge strane, moguće je tvrditi da ni obnovljivi izvori energije nisu savršeno rješenje.

Doista, strogo govoreći, obnovljiva energija je u osnovi vrsta energije koja je trajno dostupna. Stoga to ne znači uvijek održivo: primjerice brane hidroelektrana mogu poremetiti ekosustave i okolne zajednice, baš kao što ekstrakcija litija potrebnog za proizvodnju baterija za električna vozila stvara onečišćenje vode i značajan ugljični otisak.


Međutim, možemo se nadati da će se znanstvenim napretkom nedostaci korištenja obnovljivih izvora energije moći ispraviti. Važno je uzeti u obzir sve čimbenike kako bi se osigurala održiva budućnost budućim generacijama, ali je također hitno potrebno poduzeti konkretne mjere. Stručnjaci se slažu da čak i ako uspijemo postići prelazak na obnovljive izvore energije, to neće biti dovoljno za ograničavanje utjecaja klimatskih promjena. U tom pogledu i u skladu s obvezom Pariškog sporazuma da se također «osigura da su sve tekuće emisije uravnotežene uklanjanjem»; u proces hvatanja i skladištenja ugljika (CCS) vrijedi ulagati. To je tehnologija razvijena prije nekoliko godina koja izvlači CO2 iz okolnog zraka, zatim ga miješa s vodom prije nego što se ubrizga u zemlju kako bi se pohranio kroz proces mineralizacije. Prema znanstvenicima, to je ključno sredstvo protiv klimatskih promjena, ako se koristi uz prelazak na obnovljive izvore energije.

Ove politike i rješenja moraju se provoditi na globalnoj razini, što znači da ih u sljedećih nekoliko godina sve zemlje svijeta moraju stvarno provoditi i surađivati ​​u učinkovitoj borbi protiv klimatskih promjena. Zemlje mogu imati stvarnu političku volju u tom smjeru samo ako se njihovi građani mobiliziraju da izaberu predstavnike za borbu, poduzmu pojedinačne i zajedničke inicijative, promiču zaštitu okoliša i uvedu inovacije.


Ukoliko se želite više Informirati o klimatskim promjenama, obnovljivoj energiji, održivom razvoju, inovacijama itd.; provjerite web stranice UN-a, UNFCCC-a, WWF-a, izvješća IPCC-a i pridružite se, na primjer, lokalnim nevladinim organizacijama (udrugama).

Autor: Aurore Fourcade