Problem globalnog siromaštva jedan je od najvećih izazova s kojima se čovječanstvo suočava, što su prepoznali i Ujedinjeni narodi odredviši upravo kao prvi cilj održivog razvoja „iskorjenjivanja siromaštva u svim njegovim oblicima i dimenzijama”.
Izazov je tim veći jer je tema složena, jer iako se siromaštvo često smatra nedostatkom novčanih sredstava za vođenje pristojnog života, ovaj čisto ekonomski pristup nije dovoljan. Doista, siromaštvo je višedimenzionalno, i UNDP ga iz te perspektive definira kao «uskraćivanje temeljnih mogućnosti i izgleda na kojima se temelji cjelokupni ljudski razvoj: živjeti dug, zdrav, konstruktivan život i uživati u pristojnoj životni standard, kao i sloboda, dostojanstvo i poštovanje sebe i drugih » . Stoga je razumljivo da postizanje SDG 1 nije lako.
Tim više što je 2020. godine, prvi put u više od 20 godina, porasla globalna stopa ekstremnog siromaštva (više od 71 milijuna ljudi palo je u ekstremno siromaštvo). Ovaj porast, koji prekida nekoliko godina relativnog napretka, objašnjava se pandemijom Covid-19, povećanjem globalnih nejednakosti, utjecajem klimatskih promjena i krizom s hranom te sukobom između Ukrajine i Rusije. U svom izvješću za 2022., UNDP (Program Ujedinjenih naroda za razvoj) navodi da «ne samo da bi više ljudi moglo postati siromašno, već bi se intenzitet siromaštva mogao povećati». Višedimenzionalnom aspektu siromaštva dodaje se još jedna poteškoća, a to je pluralnost njegovih čimbenika. Često se smatra da se za rješavanje problema mora pozabaviti njegovim temeljnim uzrokom, a u kontekstu siromaštva čini se da je određene čimbenike koji stvaraju siromaštvo teško ispraviti, kao u slučaju sukoba.
Sukobi i ratovi imaju trajne posljedice koje uzrokuju patnju ljudima dugo nakon što su riješeni, ako su uopće riješeni, jer ruše temelje društava. Vijeće za vanjske odnose navodi 25 aktivnih sukoba u današnjem svijetu. Bilo da se radi o novim sukobima ili sukobima koji traju desetljećima, osim ljudskih gubitaka, posljedice u vidu siromaštva su katastrofalne. Globalna situacija je tim više zabrinjavajuća jer se u izvješću "Krhkost i sukob" procjenjuje da će do dvije trećine najsiromašnijih ljudi na svijetu živjeti u područjima osjetljivim ili sukobljenim do 2030. godine.Globalno gledano, rat utječe na prehrambene sustave ugrožavajući proizvodnju hrane, što dovodi do brze inflacije cijena. Infrastrukture koje osiguravaju svakodnevni život također se uništavaju u kontekstu sukoba, tj. vodoopskrbni sustavi, energetski sustavi i zdravstveni sustavi.
U Ukrajini je, na primjer, više od 500.000 ljudi napustilo zemlju, gospodarstvo je paralizirano koncentracijom napora na obranu, postoje mnoge nestašice hrane a mnogo je infrastrukture već uništeno. I doista, prema podacima Svjetske banke, do 2022. stopa siromaštva u Ukrajini porasla je s 5,5% na 24,2%, što znači da je 7,1 milijuna ljudi ispod granice siromaštva.
Čini se da je ovaj aspekt siromaštva teško riješiti, pogotovo kao «obični" građanin, ali je moguće pridonijeti naporima za rješavanje sukoba. Možemo doprinijeti humanitarnom pomoći te poduprijeti mirovne napore UN-a. Na razini zajednice, može se podići svijest o važnosti ovog problema.
Iskorijenjivanje siromaštva nikada neće biti moguće ako se začarani krug nasilja i sukoba ne prekine.
Autor: Aurore Fourcade