Kalendar događanja

Listopad 2021
Pon
Uto
Sri
Čet
Pet
Sub
Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

2. CILJ ODRŽIVOG RAZVOJA: SVIJET BEZ GLADI

Ukupan broj osoba koje pate odozbiljnog nedostatka hrane u porastu je od 2015. godine, a još uvijek postojemilijuni pothranjene djece.

Gospodarska kriza i prekiddosadašnjeg načina distribucije hrane hrane izazvan pandemijom pogoršavajusituaciju sa nestašicom hrane i gladi u svijetu.

Uz to, problem sa najezdompustinjskih skakavaca (koji su jedan od razloga nedostatne proizvodnje prehrambenih kultura) i dalje je alarmantan u istočnoj Africi i Jemenu, gdje 35milijuna ljudi trenutno oskudijeva s hranom.

Zbog aktualne pandemije, oko 370milijuna školaraca ostalo je bez redovitih školskih obroka koji su im punoznačili.

Evidentno je da se pored mjerakoje se poduzimaju kako bi se ublažile zdravstvne posljedice epidemije, hitno morajupoduzeti mjere za jačanje sustava proizvodnje i distribucije hrane kako bi seublažili i umanjili učinci pandemije u ovom segmentu života.

Procjenjuje se da je 26,4 posto svjetske populacije,oko 2 milijarde ljudi, pogođeno umjerenim ili ozbiljnim nedostatkom hrane u2018. godini, što je porast u odnosu na 2014. godinu kada je to bilo 23,2posto. Većinom je to zbog nestašice hrane u subsaharskoj Africi i LatinskojAmerici.

 

Nešto više od 700 milijuna osoba, ili 9,2 postosvjetske populacije, doživjelo je ozbiljnu nestašicu hrane u 2018. godini, štopodrazumijeva oskudijevanje do te mjere da su mogli osjetiti glad.

Udio djece mlađe od 5 godina koja pate od kroničnepothranjenosti, kao i zaostajanja u razvoju (nerazvijenost za određenu dob,općenito uzrokovana ograničenim unosom hranjivih sastojaka i infekcijom),smanjio se sa 23,1 posto u 2015. na 21,3 posto u 2019. godini. Globalno, u2019. godini,  144 milijuna djece mlađeod 5 godina starosti, još uvijek je bilo pogođeno zaostajanjem u razvoju (3/4  njih živjelo je u središnjoj i južnoj Azijiili subsaharskoj Africi). U isto vrijeme, u istoj godini, 38 milijuna djecemlađe od 5 godina (ili 5,6 posto) imalo je prekomjernu tjelesnu težinu.

I pothranjenost i prekomjerna težina (ukoliko susrednjeg do visokog inzetiteta) su  takozvani dvostruki teret pothranjenosti.

Udio državnih izdataka u poljoprivrednom sektoru, paoje širom svijeta, s 0,42 na 0,31 na 0,28 posto u 2001., 2015. i 2018. godini.Štoviše, pomoć poljoprivredi u zemljama u razvoju pala je, s gotovo 25 postosvih dodijeljenih potpora u sektoru sredinom 1980-ih na samo 5 posto, u 2018.godini.

U 2019. dogodio se nagli rast cijena hrane (uglavnom usubsaharskoj Africi), potaknut krizama u proizvodnji i makroekonomskimpoteškoćama. Uz to dodatna otegotna okolnost su i dugotrajni ratni sukobi iekstremni vremenski uvjeti.


Što se želi ovim ciljem?

Do 2030. zaustaviti glad te osigurati pristup svihljudi, posebno siromašnih i ljudi u osjetljivim situacijama, uključujućidojenčad – sigurnoj i hranjivoj hrani, u dovoljnim količina  tijekom cijele godine

 

Do 2030. zaustaviti sve oblike pothranjenosti,uključujući međunarodno dogovorene ciljeve da do se do 2025. godine smanjiumiranje i zaostajanje u razvoju djece mlađe od 5 godina, te da se adekvatnoodgovori na prehrambene potrebe adolescentica trudnica, dojilja i starijihosoba.


  

Do 2030. udvostručiti poljoprivrednu proizvodnju iprihode malih proizvođača hrane, posebno žena, autohtonih naroda, obiteljskihpoljoprivrednika, stočara i ribara, uključujući  siguran i jednak pristup zemlji, drugimproizvodnim resursima i inputima, znanju, financijskim uslugama, tržišta imogućnosti za dodatni razvoj i zapošljavanje.


Do 2030. osigurati održive sustave proizvodnje hrane iprimijeniti inovativne poljoprivredne prakse koje povećavaju produktivnost iproizvodnju, pomažu u održavanju ekosustava, jačaju sposobnost prilagodbe naklimatske promjene, ekstremne vremenske uvjete, sušu, poplave i drugekatastrofe i koje postupno poboljšavaju kvalitetu zemljišta i tla.


Do 2030. održati genetsku raznolikost sjemena, uzgajanihbiljaka i uzgajanih i pripitomljenih životinja i njima srodnih divljih vrsta, putemdobro upravljanih i raznolikih banaka sjemena i biljaka na nacionalnoj, regionalnoji međunarodnoj razini. Promovirati pošten i pravedan pristup te dijeljenjekoristi koje proizlaze iz korištenja genetskih resursa i srodnih tradicionalnihznanja, kako je međunarodno dogovoreno.



Povećati ulaganja, kroz pojačanu međunarodnu suradnju,u ruralnu infrastrukturu, poljoprivredna istraživanja i tehnološki razvoj ibanke gena biljaka i stoke kako bi se povećali poljoprivredni proizvodnikapaciteti u zemljama u razvoju, posebno najmanje razvijenim zemljama.


Ispraviti i spriječiti trgovinska ograničenja inejednakosti na svjetskim poljoprivrednim tržištima, eliminacijom svih oblikapoljoprivrednih izvoznih subvencija i svih izvoznih mjera s jednakim učinkom, uskladu s preporukama za razvoj iz Dohe.


Usvojiti mjere za ispravno funkcioniranje tržištaprehrambenih proizvoda. Olakšati pravovremeni pristup tržišnim informacijama,uključujući rezerve hrane, kako bi se pomoglo u ograničavanju ekstremnenestabilnosti cijena hrane.



Ruralni razvoj:


 

Kao što je glavni tajnikUjedinjenih naroda, g. Ban Ki - Moon primijetio u Izvješću o milenijskimrazvojnim ciljevima iz 2015., „razlike između ruralnih i urbanih područja idalje su izražene“, a velike praznine i dalje postoje u različitim sektorima:


      Procjenjuje se da u 2015. godini još uvijek otprilike2,8 milijardi ljudi širom svijeta nije imalo  pristup modernim energetskim uslugama, a višeod milijarde nema pristup električnoj energiji. Ove otegotne okolnosti zarazvoj najviše se odnose na ruralna područja, gdje nedostatak pristupa modernimenergetskim uslugama negativno utječe na produktivnost, obrazovanje, pa čak ina zdravlje i u konačnici vodi u siromaštvo.

 

      U ruralnim područjima samo 56 posto porođaja vrši kvalificiranozdravstveno osoblje, u usporedbi s brojem od  87 posto u urbanim područjima.

 

 

      Oko 16 posto ruralnog stanovništva ne koristipoboljšane izvore pitke vode, u usporedbi s 4 posto urbanog stanovništva.

 

      Oko 50 posto ljudi koji žive u ruralnim područjimanemaju adekvatnu sanitarnu infrastrukturu, u usporedbi sa brojem od 18 posto,kojih je u urbanim područjima.


Više informacija : https://sdgs.un.org/goals/goal2


Kratki prikaz globalnih ciljeva održivog razvoja  do 2030. godine pripremat će volonteri iz Španjolske, Maha Boutiyeb i Alvaro Criales Gonzales, s ciljem informiranja mladih i zainteresirane javnosti. Ova aktivnost dio je projekta Zemlja i mi, financiranog kroz program Europske snage solidarnosti.