Kalendar događanja

Lipanj 2020
Pon
Uto
Sri
Čet
Pet
Sub
Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30

Dan planeta Zemlje

Dan planeta Zemlje u gotovo svim zemljama svijeta obilježava se 22. travnja, a ova godina je ipak posebna jer se obilježava 50. obljetnica. 

 

Prvi put ovaj je događaj obilježen na taj dan 1970. u SAD-u, s početkom buđenja svijesti o očuvanju okoliša i utjecaja ljudskog djelovanja na prirodu. Američki senator Gaylord Nelson godinu dana prije zgrozio se nad posljedicama izljeva nafte uz obalu Kalifornije te se, vrativši se u američki parlament, izborio da se 22. travnja proglasi nacionalnim danom proslave planeta Zemlje. 

 

Ovogodišnja tema su klimatske promjene i akcije koje bi se trebale provoditi kako bi one što manje utjecale na okoliš i čovječanstvo. 

 

Posljedice klimatskih promjena osjećaju se u svim dijelovima svijeta. Polarne ledene ploče tope se, a razina mora raste. U nekim regijama sve češće dolazi do ekstremnih vremenskih uvjeta i kiša, dok se u drugima javljaju sve intenzivniji toplinski valovi i suše.   

 

I Globalni cilj za održivi razvoj 13  posvećen je temi klimatskih promjena i u njemu je navedeno da je cilj – Poduzeti hitna djelovanja u borbi protiv klimatskih promjena i njihovih posljedica.


Klimatske promjene koje trenutno nastupaju najviše zabrinjavaju zbog brzine kojom se odvijaju, prema nekim procjenama i deset puta brže no što je to bio slučaj unatrag posljednjih 65 milijuna godina kad su prirodno nastupale.

Na globalnoj razini upotreba energije je najveći izvor emisija stakleničkih plinova uzrokovanih ljudskom aktivnošću. Otprilike dvije trećine emisija stakleničkih plinova povezano je s izgaranjem fosilnih goriva za energiju koja se upotrebljava za grijanje, uređaje, promet i industriju. Ublažavanje klimatskih promjena podrazumijeva smanjenje ili sprečavanje daljnjih emisija stakleničkih plinova.

 

Svatko od nas može svojim malim koracima doprinijeti ublažavanju klimatskih promjena smanjivanjem svog ekološkog otiska.

 

Što je ekološki otisak?

 

Ekološki otisak se može definirati na više načina. Jedna od tih definicija glasi da je to mjera

ljudskih zahtjeva prema ekosustavu Zemlje i naš odnos prema prirodi. Zatim je to mjera koja

pokazuje koliko je svakome od nas, pojedinačno, potrebno površine da zadovolji svoje

potrebe u hrani, stanovanju, energiji, transportu ili odlaganju otpada 

 

 Svoj ekološki otisak možete izračunati  koristeći poveznicu na earthday.org stranici.

 

 

Neke od ideja kako možemo smanjiti svoj ekološki otisak

 

 

- Tuširanjem trošimo znatno manju količinu vode nego kupanjem. Treba imati na umu i zatvaranje vode prilikom sapunanja, pranja zubi i brijanja. 

 

 - Smanjivanjem prosječne temperature grijanja već za jedan stupanj može se uštedjeti i do 5% energije. 

 

- Prije nego što neku stvar bacimo u smeće, vrijedi razmisliti: ako je pokvarena - možemo li je popraviti; ako nam je dosadila – znamo li nekoga kome bi bila korisna; ako je izgubila prvotnu svrhu – možemo li je koristiti za nešto drugo?

 

- Ako odlučimo koristiti javni prijevoz, bicikl ili hodati (umjesto putovanja automobilom), u prosjeku možemo uštedjeti više od 15% emisija stakleničkih plinova našeg osobnog ugljičnog otiska.

 

- Kompostiranjem otpada od hrane i planiranom  kupnjom kako bismo  izbjegli pretjeranu kupnju namirnica i smanjili bacanje hrane