Kalendar događanja

Lipanj 2020
Pon
Uto
Sri
Čet
Pet
Sub
Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30

I uz mjere fizičkog distanciranja, pružimo podršku odnosno psihološku prvu pomoć osobama koje su uznemirene

Sami možemo pomoći i više nego što mislimo osobi koja se ne osjeća dobro uslijed potresa, epidemije i preventivnih mjera koje su na snazi. Što reći i kako pristupiti osobi koja pati i preplavljena je emocijama – u tome nam može pomoći vještina psihološke prve pomoći, a održavanje socijalnih kontakata pa i pružanje psihološke prve pomoći moguće je i neophodno i bez fizičkog kontakta.

Održavanje socijalnih kontakata pa i pružanje psihološke prve pomoći moguće je i neophodno i bez fizičkog kontakta.

Znate li što znači psihološka prva pomoć?

To je vještina pažljivog, brižnog i suosjećajanog pristupa i razgovora s osobom koja pati ili je uznemirena.

To nije vještina koja pripada samo stručnjacima za mentalno zdravlje, to je važna životna vještina, vještina koja se može naučiti.

Ona ima za cilj:

  1. pružiti pomoć kako bi se spriječilo pogoršanje problema mentalnoga zdravlja
  2. promicati oporavak dobroga mentalnog zdravlja
  3. pružiti utjehu (emocionalnu potporu, ohrabrenje, perspektivu) osobi
  4. očuvati život u slučaju kada postoji rizik da osoba sebi našteti.


Svatko od nas se u nekom trenutku u životu suoči sa smetnjama i problemima u području mentalnoga zdravlja. To ne znači nužno poremećaje i bolesti, nego uključuje i prolazne smetnje i problem ili emocionalne krize i patnje izazvane neugodnim životnim događajima.

Promjena životnih okolnosti koja nam se događa i izaziva strah, zabrinutost i tjeskobu ili frustraciju, traži od nas da prihvatimo neizvjesnost pa i da se osjećamo bespomoćno, testira naše strpljenje, ograničava našu slobodu i prisiljava na ostanak kući jeste neugodna životna krizna situacija. U takvim situacijama nam je važna podrška bliskih osoba.

Kada osoba teško prepoznaje što joj se događa ili ima teškoća u prepoznavanju i opisivanju svojih emocija i razloga zašto se osjeća loše, važno je da u svojoj okolini ima nekoga tko te probleme prepoznaje i o njima je spreman otvoreno razgovarati. Možda si to baš ti.

Ponekad se pitamo i kako usmjeriti i motivirati prijatelja prema traženju stručne pomoći ili prihvaćanju podrške, kako svojim ponašanjem i razgovorom promicati oporavak, ali i ono najvažnije, kako reagirati kada se brinemo da si nama draga ili bliska osoba na neki način namjerava učiniti ili čini štetu.

Učenje vještine psihološke prve pomoći jednako je važno kao i učenje prve pomoći kod tjelesnih hitnih stanja, kako bismo mogli pravovremeno pomoći osobama koje proživljavaju psihičke (emocionalne) krize. No psihološka prva pomoć i vama samima može pomoći jasnije drugima izraziti svoje potrebe kada ste preplavljeni tugom, strahom ili tjeskobom, ljutnjom, frustracijom ili bespomoćnošću.

Uz ove preporuke podijeljene u tri koraka pokušajte osobi koja pati ili je emocionalno uznemirena pružiti psihološku prvu pomoć, na daljinu kao i s fizičkim kontaktom.

Kad želite pružiti psihološku prvu pomoć osobi koja pati ili je emocionalno preplavljena nemojte čekati da vam se osoba sama povjeri i obrati po pomoć, ali ni vršiti pritisak na da ispriča svoju priču ako to ne želi.


PRONAĐITE PRIKLADAN TRENUTAK I NAČIN
Preuzmite inicijativu i pristupite osobi u vrijeme kada obje možete razgovarati i na mjestu na kojemu se primjerice obje osjećate ugodno. To osobito treba uzeti u obzir i u ovoj situaciji preventivnih mjera fizičkog distanciranja kada u mnogim situacijama drugoj osobi možemo „pristupiti“ preko suvremenih tehnologija odnosno elektroničkih uređaja. Održavanje socijalnih kontakata pa i pružanje psihološke prve pomoći tako postaje ne samo moguće, nego i važno i neophodno i bez fizičkog kontakta. Iako su istraživanja pokazala da fizički kontakti i osjet dodira igra važnu ulogu u očuvanju našeg mentalnoga zdravlja, našu egzistencijalnu potrebu za socijalnim kontaktom i podrškom možemo ostvariti i preko raznih elektroničkih uređaja s pristupom internetu, od kojih neki pružaju i mogućnost kontakta „licem u lice“ na daljinu. To je neizmjerno važno njegovati.

Započnite razgovor npr. ovim rečenicama: Imaš li malo vremena? Rado bih razgovarala s tobom / Voljela bih s tobom  razgovarati. KAKO SI? Kako se nosiš s ovom situacijom? Što ti je najteže? Što ti je posebno teško?

PROVJERITE I IZRAZITE što ste uočili, što vas brine kada je u pitanju osoba s kojom razgovarate i želite joj pružiti podršku
Provjerite zatim podudara li se to što ste vi uočili s onim što osoba doživljava:

     Čini mi se da si u zadnje vrijeme… (navedite što ste primijetili).

     Brinem se zbog…

     Zabrinula sam se…

     Objasnite što vas brine, ali i Što se događa?, Kako se osjeća?


BUDITE SPREMNI ČUTI PROBLEM, a ne nuditi rješenja
Voljela bih znati što ti se događa? I slušajte… to je važnije od potrebe da osobi nudite rješenja ili „recepte“ kako da si pomogne, ili da ju tješite nekim općenitim frazama. Ne prekidajte ju i ne požurujte dok priča.

No, ne dopustite da vas strah od toga da ćete pitati ili izreći nešto pogrešno spriječi u pružanju emocionalne podrške, važnije je pokazati zainteresiranost i brigu.

Ako osoba ne želi razgovarati, dajte joj do znanja da ste dostupni za razgovor i podršku u nekom drugom trenutku ili ga/ju potaknite da zatraži pomoć nekoga drugog – ponekad to može biti i stručnjak.



UVAŽITE jedinstvenost doživljaja i iskustva druge osobe
Poštujte osjećaje i viđenje situacije u kojoj se osoba nalazi. Mogu vam pomoći ove rečenice: Ako sam te dobro razumjela, ti si doživio… (navedite što) i osjećaš se… (navedite kako). Tebi se čini?

Ne uspoređujte njihova iskustva s vašim ili tuđim iskustvima i pričama. Poštujte osjećaje i viđenje te druge osobe – oni ne moraju biti jednaki vašim pretpostavkama.

Također je važno izbjegavati procjenjivanje i vrednovanje onog što je ili nije osoba učinila, ili kako se osjeća ili treba osjećati – općenito IZBJEGAVAJTE GOVORITI ŠTO TREBA ILI NE TREBA.

PITAJTE što više što se događa, tražite objašnjenja, postavljajte pitanja na koja dobivate opise i primjere, a ne odgovore s da ili ne (tzv. otvorena pitanja kao što su Kako? Što?)
Možeš li mi opisati što te muči, primijetila sam… (navedite što)?

Kako se osjećaš?

Izbjegavajte pitanja koja počinju s riječju zašto odnosno propitivanja zašto ovo ili zašto ono, to od osobe traži da opravda svoje ponašanje ili osjećaje i dovodi do otpora u komunikaciji.

Ako osoba niječe problem, pokušajte ne uvjeravati je u suprotno – ponovite svoju zabrinutost i činjenicu da ste tu ako vas treba ili u nekom drugom trenutku želi razgovarati.

POZORNO SLUŠAJTE i pokažite zainteresiranost
Budite pristupačni, suosjećajni, pružite osjećaj sigurnosti i povjerenja npr. rečenicama kao što su:

Čujem (vidim) da se teško nosiš s time?

Mogu razumjeti da ti je jako teško.

Mogu razumjeti da ti se to sada čini neizdrživim
.

PONOVITE I SAŽMITE što ste čuli ili vidjeli
Pozorno slušati uključuje i povremeno ponoviti i sažeti to što ste čuli (Čujem da (navedite što primjećujete)…, Ako sam te dobro razumio?, Možeš li mi to još malo objasniti…). Pokažite im da ih slušate, npr. ako imate video razgovor klimajte glavom ili govorite aha, hmm…

Time i provjeravate jeste li ih dobro čuli i razumjeli.

PRUŽITE EMOCIONALNU PODRŠKU
Pružanje emocionalne podrške najčešće znači biti uz osobu i slušati, povremeno pružiti ohrabrenje i nadu za oporavak. To možete činiti i rečenicama poput Žao mi je što ti se to događa, vidim da ti je teško, Spreman sam te slušati i čuti kako si, Mogu li ti u ovom trenutku nekako ja pomoći…, Što bi ti pomoglo u ovom trenutku.

Važno je prihvatiti da im je teško i jednostavno biti uz njih. Korisno je povremeno pokazati da vidite i čujete kako se osjećaju i „potvrdite“ što vidite i čujete: Žao mi je. (Čujem/ Vidim) To je sigurno za tebe bilo vrlo tužno (bolno, teško).

IZBJEGAVAJTE TJEŠENJE i obećanja ili uvjerenja za koja niste sigurni da će se dogoditi, rečenice poput Bit će bolje, Nije to ništa, Bolje to nego…, Nije to najgora stvar koja se mogla dogoditi i sl. Takve rečenice ne pružaju utjehu. Upravo suprotno.

Imajte na umu da ljudi uglavnom imaju resurse da izađu iz krize i da postoje načini za to kolikogod to u ovom trenutku bilo teško.

To je zaista važno što si mi ispričao. Vidim da ti je teško, vjerujem da si potišten i da to nije lako. Možemo zajedno pokušati pronaći način da nešto promijenimo.


Potaknite osobu na traženje i/ili prihvaćanje pomoći i podrške bliskih osoba, ali i stručnjaka. Po potrebi pomozite da se poveže s osobama koje mogu pružiti dodatnu pomoć i podršku. Emocionalno preplavljena osoba najčešće nije u stanju sama potražiti pomoć, nekad joj treba poticaj i podrška. Nekada misli da joj nitko ne može pomoći ili primjerice misli da joj stručna pomoć ne bi pomogla.

UPOZNAJTE kako si osoba pomaže i porazgovarajte o nekim novim mogućim oblicima pomoći i samopomoći
Predstavite neke oblike samopomoći i opišite oblike stručne pomoći koje ste čuli ili pročitali, npr. na web stranici Živjeti zdravo ili nekih drugih relevantnih institucija.

Podsjetite se i na naših pet aktivnosti za očuvanja mentalnoga zdravlja (Živjeti zdravo kod kuće: Pet jednostavnih aktivnosti za očuvanje mentalnoga zdravlja).

POTAKNITE osobu na daljnje traženje i prihvaćanje pomoći
S osobom iskreno, jasno i otvoreno razgovarajte o uključivanju drugih osoba (obitelji, drugih članova obitelji ili stručnjaka) i objasnite zbog čega je to važno. Potaknite ih da se pokušaju javiti stručnjaku, budite uz njih ako je to potrebno, npr.  Razgovor sa stručnjakom mnogima predstavlja nepoznanicu koja također može izazvati tjeskobu Stručnjaci mogu pomoći da neugodna iskustva, doživljaji ili emocije, postanu podnošljiva. Stručnjaci za pružanje pomoći u području mentalnoga zdravlja pomogli su mnogima.  

POVEŽITE osobu s onima koji mogu pomoći
Pružite informacije o tome: (1) komu se može javiti, (2) kako dogovoriti termin razgovora sa stručnom osobom, (3) tko joj može pomoći kao pratnja pri odlasku na razgovor. Ponekad je važno da vi pružite i instrumentalnu podršku ako osoba to nije u stanju sama – npr. pronađete gdje se ili kome može javiti i sl.

Kada se pripremate za razgovor s osobom kojoj želite na ovaj način pružiti emocionalnu podršku i psihološku prvu pomoć razmislite o nekim svojim situacijama kada vam je ista pomoć trebala, što je vama bilo važno da dobijete od bliskih osoba – što da rade, kako da se ponašaju, što da vam kažu – možda vam i to može pomoći.

 

Izvor: koronavirus