Kalendar događanja

Travanj 2020
Pon
Uto
Sri
Čet
Pet
Sub
Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30

Mentalno zdravlje mladih- savjeti i informacije

Mentalno zdravlje je baš kao i fizičko zdravlje važno za mlade ljude jer utječe na mnogobrojne aspekte njihovog života. Uključuje subjektivni osjećaj mladog čovjeka o tome kako sam sebe prihvaća, kako svladava stres u obiteljskom, školskom i vršnjačkom okruženju, kako se odnosi prema drugim ljudima i kako stvara odnose s njima. Doba adolescencije obilježeno je mnogim izazovima, ali i pritiskom pred kojim se mladi često ne snalaze.

Poznato je da se prvi znakovi poteškoća i problema s mentalnim zdravljem javljaju najčešće upravo u dječjoj i adolescentskoj dobi i imaju značajan utjecaj na njihove živote, kako u mlađoj, tako i u odrasloj dobi, posebno ako ne dobiju potreban tretman. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 10-20% djece i mladih globalno imaju neki psihički poremećaj.

 

Kao najčešće poteškoće u tom razdoblju javljaju se emocionalne poteškoće u vidu anksioznosti, stresa, poremećaja raspoloženja, prilagodbe, poremećaja ponašanja kao i eksperimentiranje sa sredstvima ovisnosti koji započinje pušenjem cigareta i konzumiranjem alkohola, a može se nastaviti  i s konzumiranjem ilegalnih supstanci

Sve veća raširenost i često prisutne ozbiljne posljedice depresije čine je jednim od važnijih poremećaja s javnozdravstvenog gledišta. Mladi koji boluju od depresije, ili pokazuju njene znakove, podliježu većem riziku od suicidalnih ponašanja

 

Pravovremenim prepoznavanjem smetnji i problema u području mentalnoga zdravlja, primjerenim pristupom te traženjem i/ili prihvaćanjem stručne pomoći može se spriječiti pogoršanje problema ili razvoj poremećaja.

 

Brižne odrasle osobe koje imaju osnovna znanja o problemima mladih, koje su spremne pružiti podršku i informacije mogu PROMIJENITI RAZVOJNI PUT SVAKOG MLADOG ČOVJEKA.

 

Nedostatak znanja, neupućenost, stigma i diskriminacija često su razlog što se na probleme mentalnog zdravlja gleda drugačije u usporedbi s problemima tjelesnog zdravlja. Stigma i neznanje smanjuju šansu da osoba potraži pomoć, ali i da joj potrebnu pomoć pruže pojedinci i/ili stručnjaci u zajednici. Dok će većina osoba koje proživljavaju neko hitno stanje povezano s tjelesnim zdravljem dobiti prvu pomoć, u javnosti ili u zdravstvenoj ustanovi, to nije uvijek slučaj kada su u pitanju hitne situacije vezane uz probleme mentalnog zdravlja i emocionalne krize. 

 

 

Kad želite pružiti psihološku prvu pomoć osobi koja pati ili je emocionalno preplavljena (npr. prijatelju, vršnjaku u razredu) pokušajte:

  • provjeriti i izraziti što ste uočili: npr. iskažite svoju zabrinutost (Brinem se zbog …, Zabrinula sam se …, Izgleda mi kao..). Objasnite što vas brine. Zapravo pitajte što se događa, kako se osjeća i budite spremni slušati, a ne nuditi savjete i rješenja.
  • izbjegavati tješenje tako da dajete obećanja ili uvjerenja za koja niste sigurni da će se dogoditi, ili da govorite Bit će boljeNije to ništaBolje to negoNije to najgora stvar koja se mogla dogoditi Takve rečenice ne pružaju utjehu.
  • pozorno slušati, a to znači povremeno i ponoviti i sažeti što ste čuli (Vidim da…, Ako sam te dobro razumio?, Možeš li mi to još malo objasniti…). Pokažite da ga/nju slušate, npr. klimajte glavom ili govorite aha, hmm.
  • tijekom slušanja povremeno pružiti ohrabrenje i nadu za oporavak (npr. Žao mi je što ti se to događa, vidim da ti je teško, Spreman sam te slušati i čuti kako si, Mogu li ti u ovom trenutku nekako ja pomoći…, Što bi ti pomoglo u ovom trenutku).
  • pokazati da vidite i čujete kako se osjećaju i „potvrdite“ što vidite i čujete: Žao mi je. (Vidim) To je sigurno za tebe bilo vrlo tužno (bolno, teško).
  • izravno ga/ju potaknite na traženje i/ili prihvaćanje pomoći i podrške bliskih odraslih osoba, ali i stručnjaka. Po potrebi pomozite da se poveže s odraslim osobama koje mogu pružiti dodatnu pomoć i podršku. Emocionalno preplavljena mlada osoba najčešće nije u stanju sama potražiti pomoć, nekad joj treba poticaj i podrška. Nekada misli da joj nitko ne može pomoći ili primjerice misli da joj stručna pomoć ne bi pomogla.
Ukoliko se sami suočavate s poteškoćama koje ne možete  ili ne znate riješiti svakako potražite pomoć bliske ili stručne osobe (roditelja, razrednika, pedagoga, psihologa, doktora opće prakse i sl.)


           https://www.czm.hr/