Objavljeno je izvješće „U potrazi za mjerom između školskog igrališta i TikToka: perspektive djece i mladih o korištenju digitalnih tehnologija”

Objavljeno je izvješće „U potrazi za mjerom između školskog igrališta i TikToka: perspektive djece i mladih o korištenju digitalnih tehnologija”. Autori izvješća su dr. sc. Boris Jokić, dr. sc. Zrinka Ristić Dedić i Jana Šimon.


Izvješće je nastalo temeljem rezultata HRZZ projekta „Promjene u organizaciji procesa odgoja i obrazovanja uzrokovane Covid-19 pandemijom: učinci na obrazovna iskustva, dobrobit i aspiracije učenika u Republici Hrvatskoj (EWAchange)“, a bavi se rijetko predstavljenim perspektivama djece i mladih o obrascima korištenja i utjecaju digitalnih tehnologija na njihove živote, društvo i gospodarstvo. Poseban naglasak stavljen je na analizu povezanosti čestine korištenja digitalnih uređaja i dobrobiti djece i mladih.


Opsežno nacionalno istraživanje provedeno je u razdoblju od svibnja do kolovoza 2022. godine. U njemu je sudjelovalo 17 472 učenika (5. i 7. razred osnovnih i 3. razred srednjih škola) te 3 634 učitelja i nastavnika iz 165 škola u Republici Hrvatskoj, što ga čini jednim od najopsežnijih u ovom dijelu Europe.


Osnovni rezultati istraživanja su:


  • U odnosu na razdoblje prije pandemije bolesti COVID-19, djeca i mladi u Republici Hrvatskoj više vremena provode ispred digitalnih ekrana. To se posebice odnosi na učenike srednjih škola te na djevojke. – 61,1% učenika 3. razreda srednjih škola odgovara da više ili znatno više vremena provode ispred ekrana mobitela, računala, televizora u odnosu na razdoblje prije pandemije. To se posebice odnosi na djevojke.
  • U strukturi aktivnosti djece i mladih korištenje digitalnih uređaja postaje dominantna aktivnost u slobodnom vremenu, posebice za starije generacije - više od 50% učenika 7. razreda osnovnih i 3. razreda srednjih škola koristi digitalne uređaje tri i više sata tijekom radnog dana (ne računajući rad na školskim obvezama). Posebno su važni podaci o smanjenju vremena posvećenog izvršavanju školskih obveza i bavljenja sportom i rekreacijom (u klubu ili individualno) gdje 14,6% srednjoškolaca ne provede niti minutu u radu za školu, a 28,5% ne bavi se sportom ili rekreacijom ni u klubu niti individualno.
  • Učenici svih generacija koji u većoj mjeri koriste digitalne uređaje skloniji su svoja psihološka stanja procjenjivati manje pozitivnima. – Povezanosti se kreću od malih (u slučaju generacije učenika 3. razreda srednjih škola) do umjerenih (5. razred osnovnih škola) pri čemu se umjereno korištenje digitalnih uređaja veže uz pozitivnije ishode vezane uz dobrobit, depresivnost, anksioznost usamljenost i zadovoljstvo životom. Djeca i mladi koji provode više od 4 sata dnevno u korištenju digitalnih uređaja daju negativnije iskaze psihološkog stanja.
  • Djeca i mladi u nekim aspektima ističu negativan utjecaj osobnog korištenja digitalne tehnologije na vlastite živote. Sve generacije pozitivnim doživljavaju utjecaj na informiranost o trenutnim zbivanjima i kvalitetu prijateljskih odnosa. - Iznimno su društveno važni rezultati koji ukazuju da 42,9% mladih negativnim procjenjuje utjecaj osobnog korištenja na vlastito učenje, 37,3% na kvalitetu slobodnog vremena, 30,5% na fizičko i 29,4% na mentalno zdravlje.
  • Učenici su svjesni problema u vezi boravka u online okružju u svojim generacijama. – 69,5% učenika 7. razreda smatra značajnim problemom količinu vremena koji mladi provode online, a 62,1% smatra problemom zaokupljenost nevažnim sadržajima u online okružju. 49,0% sedmaša smatra zlostavljanje (cyberbullying) u online okružju izraženim problemom. Posebno je važno naglasiti rodne razlike pri čemu 56,4% djevojaka zlostavljanje u online okružju smatra dosta velikim i izrazitim problemom dok to isto smatra 42,1% mladića.
  • Većina učenika osnovnih škola radije odabire i bolje se osjeća u socijalnim interakcijama uživo u usporedbi s online okružjem. – 75,3% učenika sedmog razreda smatra da više uživaju u druženju s drugima uživo u usporedbi s online okružjem, 71,7% uživo osjećaju veću bliskost s prijateljima, a 65,7% odgovara da uživo mogu bolje razumjeti ponašanje drugih.
  • Učitelji i nastavnici u Hrvatskoj su izrazito otvoreni ka korištenju digitalnih tehnologija u nastavi – samo 8,9% nastavnika iskazuje negativan stav o korištenju istih i odgojno-obrazovnom procesu.
  • Perspektive učitelja i nastavnika o korištenju digitalnih tehnologija djece i mladih su izrazito kritične. Posebno se ističu negativne procjene učitelja i nastavnika vezane uz utjecaj boravka u online okružju na važne elemente razvoja djece i mladih. – Rezultati ukazuju da gotovo svi odgojno-obrazovni radnici smatraju da učeničko korištenje digitalnih tehnologija negativno utječe na različite aspekte učeničkih života. To se posebice odnosi na procjenu negativnog utjecaja na fizičko (85,1% učitelja i nastavnika) i mentalno zdravlje (83,0%), kvalitetu slobodnog vremena (82,9%) te na ukupnu kvalitetu života djece i mladih (87,1%). 89,1% učitelja i nastavnika smatra da gubitak interesa za aktivnost čitanja zbog vremena provedenog u online okružju predstavlja značajan problem današnjih generacija, 87,2% se slaže se s tvrdnjom da značajan problem u današnjim generacijama predstavlja nedovoljna razvijenost u govornoj i pisanoj komunikaciji zbog vremena provedenog online. Važan je i podatak da 89,3% učitelja i nastavnika značajnim problemom smatra smanjenje fizičkih aktivnosti djece i mladih zbog vremena provedenog u online okružju.
  • Mladi u Hrvatskoj kao i njihovi učitelji i nastavnici prepoznaju dobrobiti i izazove digitalne tehnologije za društvo i ekonomiju. – 39,7% mladih smatra da razvoj digitalnih tehnologija negativno ili izrazito negativno utječe na povjerenje među ljudima. 51,8% učenika 3. razreda srednjih škola smatra da razvoj digitalne tehnologije pozitivno utječe na ekonomski rast i razvoj, 60,2% ističe pozitivan utjecaj na dostupnost i kvalitetu različitih usluga (npr. financijskih, zdravstvenih…), a 62,9% na mogućnost stjecanja znanja i vještina izvan sustava obrazovanja.

Rezultati istraživanja zovu na široku društvenu raspravu te složenu reakciju roditelja, djece, odgojno-obrazovnog sustava, javne politike i gospodarstva te su u skladu s tim u izvješću formulirane preporuke za sve skupine dionika.


Detaljni rezultati istraživanja nalaze se u Izvješću.

 

Izvor: Institut za društvena istraživanja u Zagrebu