Kalendar događanja

Studeni 2021
Pon
Uto
Sri
Čet
Pet
Sub
Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30

Što je traumatski događaj i kako se nositi s njim?

Traumatski događaj je događaj koji je izvan granica uobičajenog ljudskog iskustva i koji je izrazito negativan za bilo koga. 

Tu je obično riječ o ozbiljnoj prijetnji životu ili tjelesnom integritetu sebe, djece, supružnika ili bliskih ljudi. U traumu  spada i iznenadno uništavanje doma, ali i pogled na drugu osobu koja je povrijeđena ili pak nazočnost nasilnom činu (Arambašić, 1996).


Traumu može izazvati prometna nesreća, rat, silovanje, zlostavljanje, prirodne nepogode poput potresa, požara, poplave i sl. Pritom je naša sudbina izvan naše kontrole. Reakcije na traumu su kod svih ljudi vrlo snažne i neizbježne.


Za vrijeme i neposredno nakon ovakvih događaja ljudi su blokirani, dezorijentirani i nesposobni integrirati informacije. U stanju su šoka. Valja imati na umu da su u takvim situacijama više skloni slušati i vjerovati glasinama. Imaju ograničen opseg emocionalnih, kognitivnih i ponašajnih odgovora, a s druge strane su u stanju jake pobuđenosti. Traumatski događaj će dovesti do patnje, bez obzira na psihofizičko stanje prije samog događaja. Traumatska iskustva mogu izazvati i dugotrajne situacije, kao što je zlostavljanje uobitelji. U ovoj situaciji su ranjive skupine žene, djeca i starci, pa je za vrijeme pandemije za očekivati da će se zlostavljanje uobitelji pojačati.


Nakon prvotnog stanja šoka, nakon traumatskog događaja za očekivati je sljedeće:


- Intenzivne i nepredvidljive emocije, anksioznost, napadaje plača, jaku razdražljivost, izljeve srdžbe. Moguće je da će se pojaviti strah, ljutnja, tuga, očaj,tjeskoba.


- Promjene u mislima. Moguće je imati žive i ponavljajuće misli vezane uz traumatski događaj. Takve misli se mogu pojaviti bez nekog određenog razloga i mogu biti popraćene fizičkim 

reakcijama poput znojenja i lupanja srca. Za očekivati su poteškoće s pamćenjem, koncentracijom, nemogućnost donošenja svakodnevnih odluka, poricanje i iskrivljavanje događaja.


- Promjene u ponašanju se mogu vidjeti u pojačanom konzumiranju nikotina, alkohola, droga, tableta za smirenje i pojačanoj agresiji. Mnogi sudionici nedavnog potresa i danas izjavljuju da 

ne mogu spavati, da se ne usude zaspati ili pak da imaju ometajuće snove s prizorima potresa ili zaraze, uz puno mrtvih. Neki ljudi nakon ovakvih događaja ne mogu jesti. Drugi se pak 

ponašaju suprotno, pa više i nezdravije jedu, spavaju više i često po danu.


- Pojačanu osjetljivost na podražaje iz okoline, pa tako postajemo osjetljiviji na zvuk sirene, buku, vibracije (jer susjed prolazi niz stepenice). Ovakvi podražaji mogu izazvati sjećanje na potres i izazvati anksioznost, pa čak i napad panike, što je dodatno pojačano činjenicom da se potresi i dalje osjete.


- Promjene u međuljudskim odnosima često znače pojačani broj konflikata i svađa. Neki ljudi se povlače i teško komuniciraju s drugima, osjećaju se odvojeno.


- Fizički simptomi su česti u vidu glavobolja, mučnina, vrtoglavica, boli u prsima, pa neki zatraže i medicinsku pomoć.

 


Evo još nekoliko koraka koji nam mogu pomoći:

 

- Dajte si vremena za prilagodbu, koliko god vam treba. Očekujte da će to biti teško razdoblje u vašem životu. Dozvolite si tugovanje za svim gubicima koje ste imali u životu. 

Budite strpljivi i nježni prema sebi. Ne treba od sebe brzo očekivati da se ponašate kao da je sve u redu. Osim što to nije moguće, to nije ni dobro za vaše mentalno zdravlje.

 

- Zatražite podršku od ljudi koji su vam bliski i koji vas slušaju, koji su empatični i u koje imate povjerenja. Socijalna podrška je ključna komponenta u oporavku, ona je tu premda smo fizički odvojeni. Vrlo važan resurs su obitelj i prijatelji.

 

- Izrazite svoje osjećaje, nađite što je vama blisko, kao što je pisanje dnevnika, ples, crtanje, modeliranje gline i sl. Na FB stranici Zagrebačkog psihološkog društva može se pronaći puno ideja kako se kreativno izraziti.

 

- Pronađite grupu podrške koju vode profesionalci – psiholozi i psihoterapeuti. Ovakve grupe se sve više nude i na našim prostorima i one itekako mogu pomoći. Trenutno se programi nude on-line, što znači da ne morate čekati prestanak pandemije. Od neprocjenjive je vrijednosti čuti druge ljude sa sličnim iskustvimaa, jer tada znamo da nismo jedini koji imamo problem.


Koristite zdrave načine nošenja sa stresom: jedite zdravu hranu, uzmite si vremena za odmor.

Ukoliko imate poteškoća sa spavanjem, koristite neke tehnike relaksacije. U ovim situacijama naročito izbjegavajte alkohol i droge jer vam one neće pomoći, nego će vas odvući od 

ozdravljenja.

 

- Uspostavite dnevnu rutinu: jedite u uobičajeno vrijeme, spavajte, prošećite (držeći distancu), vježbajte kod kuće. Vraćanje u rutinu nas emocionalno vraća u „normalno“ vrijeme, prije pandemije i prije potresa.

 

- Izbjegavajte donositi važne životne odluke. Sada definitivno nije vrijeme za promjenu posla ili neku drugu važnu odluku, jer su sve životne promjene visoko stresne.Takve odluke treba donijeti kada se oporavite od katastrofe.


Izvor: Zagrebačko psihološko društvo