U današnjem modernom društvu, sve veći naglasak stavlja se na važnost zdrave prehrane i njezin utjecaj na tjelesno zdravlje. Međutim, ono što možda nije tako očigledno je duboka povezanost između prehrane i mentalnog zdravlja, posebno u kontekstu mentalnog balansa. Dokazi pokazuju da hrana koju jedemo može imati značajan utjecaj na naše raspoloženje, kognitivne funkcije i općenito mentalno zdravlje. Na primjer, omega-3 masne kiseline, koje se nalaze u ribi poput lososa, orašastim plodovima i sjemenkama lana, pokazale su se kao korisne za poboljšanje raspoloženja i smanjenje rizika od depresije. Slično tome, antioksidansi koji se nalaze u voću i povrću mogu pomoći u zaštiti mozga od oksidativnog stresa, koji je povezan s neurodegenerativnim bolestima poput Alzheimerove i Parkinsonove bolesti.
Redovita konzumiranje ovih namjernica može također doprinijeti poboljšanju kognitivnih funkcija i održavanju mentalne oštrine tijekom starenja. Suprotno tome, visok unos prerađene hrane, bogate zasićenim mastima, šećerima i aditivima, povezan je s povećanim rizikom od depresije, anksioznosti i drugih mentalnih poremećaja. Takva hrana može izazvati upalu u tijelu i mozgu, što može negativno utjecati na funkciju mozga. Važno je također napomenuti da je crijevna mikrobiota, skup bakterija koje žive u našem probavnom sustavu, također ključna za mentalno zdravlje. Ishrana bogata vlaknima i fermentiranim namirnicama može podržati zdravlje crijeva što može imati pozitivan utjecaj na raspoloženje i kognitivne funkcije. Uz to, nedostatak određenih hranjivih tvari poput vitamina B12, folne kiseline i željeza može dovesti do problema poput umora, letargije i smanjene kognitivne funkcije, što može negativno utjecati na mentalno zdravlje. Uzimajući u obzir ove činjenice, postaje jasno da je prehrana ključna komponenta mentalnog balansa.
Promicanje uravnotežene prehrane koja je bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, orašastim plodovima i ribom, a istovremeno ograničavanje unosa prerađene hrane, može biti korak prema očuvanju mentalnog zdravlja i poticanju općeg balansa. Uz sve napore usmjerene na poboljšanje mentalnog zdravlja, važno je prepoznati ulogu prehrane kao ključnog faktora koji se ne smije zanemariti. Promicanje svjesnih prehrambenih navika može imati dugoročne pozitivne učinke na mentalno zdravlje i kvalitetu života.
Autor: Deni Steinbruckner