Izazovi mentalnog zdravlja među mladim ljudima postali su problem na globalnoj razini, a Sjedinjene Američke Države i Hrvatska prijavljuju značajne probleme. Dok se specifične manifestacije mentalnih bolesti i njihovi temeljni uzroci mogu razlikovati od osobe do osobe, žurnost za učinkovitom intervencijom i podrškom je univerzalno prepoznata.
U Sjedinjenim Američkim Državama, mentalno zdravlje adolescenata postalo je sve veći izazov, a mladi ljudi prijavljuju visoke razine problema s mentalnim zdravljem, sa rastućim stopama u razdoblju od 2015. do 2022. godine. Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) su 2023. godine otkrili da je među srednjoškolcima 40 % njih iskusilo neprestan osjećaj tuge i/ili beznađa, što su dva najčešća simptoma depresije. Nadalje, 20 % svih srednjoškolaca razmišljalo je o počinjenju samoubojstva barem jednom, a 9.5 % ih je i pokušalo. Kad se dotičemo teme mentalnog zdravlja adolescenata, važno je spomenuti i manjinske skupine koje postoje unutar srednjih škola, kao na primjer, LGBTQ+ zajednica i oni različitog etničkog podrijetla, poput crnaca i Latinoamerikanaca. Oni unutar tih zajednica suočavaju se s povećanim rizikom, pri čemu mladi LGBTQ+ prijavljuju znatno veće stope suicidalnih misli u usporedbi sa svojim vršnjacima. CDC je potvrdio da je 2023. godine od adolescenata koji su bili dio tih zajednica 41 % razmišljalo o samoubojstvu, a 20 % ih je pokušalo počiniti samoubojstvo. Zbog ovih ključnih otkrića, SAD je prepoznao krizu mentalnog zdravlja koja se javlja kod mladih.
Slični se rezultati projiciraju u drugoj zemlji, na potpuno drugom kontinentu. Hrvatska ima srodne probleme s adolescentima koji se suočavaju s krizama mentalnog zdravlja. Izvješće UNICEF-a navodi da među hrvatskom mladeži u dobi od 10 do 18 godina 12 % njih doživljava probleme s mentalnim zdravljem što obuhvaća do 45 000 adolescenata. Hrvatski zavod za javno zdravstvo i UNICEF otkrili su da je u razdoblju od 2022. do 2023. godine među srednjoškolcima diljem zemlje 16 % imalo problema s mentalnim zdravljem u prvoj godini srednje škole. Osim toga, Hrabri telefon je izvijestio da su se pozivi vezano uz samoubojstvo povećali za 53 %.
Paralela između ove dvije zemlje je da je pandemija COVID-19 potaknula ove simptome mentalnog zdravlja među mladima, bez obzira na njihovu dob, raznovrsnost ili podrijetlo. Izolacija, usamljenost i otuđenost koja se dogodila zbog pandemije imali su trajne posljedice na mlade, čak i nakon pandemije. Iako postoji mnoštvo drugih čimbenika zašto se adolescenti suočavaju s problemima mentalnog zdravlja, poput socioekonomskih izazova, trauma i genetskih predispozicija, sada je važno osigurati resurse i pružiti podršku ovoj populaciji. Obje su nacije uvele programe za rješavanje izazova mladih. Pa tako u Sjedinjenim Državama, u gotovo svakoj školi, u svakoj saveznoj državi, su zaposleni socijalni radnici s ciljevima pružanja grupnog i individualnog savjetovanja, zagovaranja prava učenika kao i poticanja toplog i poticajnog okruženja za napredak učenika. Ministarstvo obrazovanja SAD-a također je saveznim državama osiguralo školske programe koji rade na poticanju mentalnog zdravlja, a koji školama daju novac za obuku i zapošljavanje stručnjaka za mentalno zdravlje u zajednicama s niskim prihodima kako bi svaki učenik dobio jednaku skrb. S druge strane, Hrvatska je također razvila programe za prevenciju porasta simptoma mentalnog zdravlja kod mladih, poput programa PoMoZi Da, koji su pokrenuli Hrvatski zavod za javno zdravstvo i UNICEF, a čija je svrha mentalnozdravstveno opismenjavanje odgojno-obrazovnih djelatnika. Program obučava učitelje i ostalo školsko osoblje psihološkim alatima za podršku učenicima koji se suočavaju s problemima mentalnog zdravlja. Do listopada 2024. godine, 113 000 učenika je imalo koristi od programa PoMoZi Da.
Postignuće je samo po sebi to što su ove zemlje, kao prvo, provele istraživanja kako bi razumjele razmjer izazova s kojima se suočavaju mladi te kao drugo, počele implementirati mjere i ulagati u službe mentalnog zdravlja i sustave podrške kako bi ublažile predstavljene probleme. Međutim, ovi se resursi moraju nastaviti pružati kako bi dosegli što više mladih. Zajednice se moraju udružiti i naučiti kako osnažiti mlade da prevladaju krize mentalnog zdravlja, a to će učiniti podržavajući školske programe promicanja mentalnog zdravlja, normalizirajući ovakve vrste razgovora, održavajući radionice i kampanje te obučavajući stručnjake za mentalno zdravlje.
Ako te ovo teme i razgovori zanimaju, u nastavku slijedi više informacija i dostupnih resursa u vezi s obje gore spomenute zemlje.
https://jamanetwork.com/journals/jamapediatrics/fullarticle/2782801
https://www.frontiersin.org/journals/psychology/articles/10.3389/fpsyg.2020.611169/full
Autorica: Gabriela Nieves, studentica završne godine socijalnog rada (Indiana Universtiy-SAD) i praktikantica u PRONI Centru
Prijevod: Patricia Orolić ,magistra edukacije engleskog jezika i književnosti i sveučilišna magistra pedagogoije te volonterka u PRONI Centru